Izvještaj: "negativni trendovi" na planu slobode medija na Balkanu

29/06/2009

Sloboda medija je širom svijeta prošle godine naglo u opadanju, kaže se u nedavnom izvještaju, s tim da je taj trend najizraženiji u istočnoj Evropi.

(Dnevnik.bg - 06/05/09; Zaman - 04/05/09; Sofia Echo - 03/05/09; VOA, RFE/RL, SNA, B92, MIA - 02/05/09; Freedom House, AP, CNN - 01/05/09; AFP - 30/04/09)

Organizacija Freedom House objavila je u maju svoj godišnji izvještaj medija. [Freedom House]

Ističući ekonomsku krizu kao glavni katalizator, novi izvještaj organizacije Freedom House pokazuje da je sloboda medija već sedmu godinu za redom u 2008. u opadanju. "Novinarska profesija danas je u defanzivnoj poziciji i bori se da preživi, jer pritisci od vlada, drugih moćnih aktera i globalne ekonomske krize uzimaju ogroman danak," izjavila je izvršna direktorica organizacije Freedom House Jennifer Windsor.

"Medini su prva odbrana demokratije i njihova ugroženost ima ogromne implikacije po demokratiju ako novinari nisu u mogućnosti obavljati svoju tradicionalnu ulogu praćenja situacije."

U ovogodišnjem izvještaju , objavljenom u maju, ocijenjeno je 195 zemalja i teritorija na osnovu 23 metodološka pitanja u tri šire kategorije: pravna, ekonomska i politička sredina. Zemljama su davane ocjene od 0 (najbolja) do 100 (najgora), čime se njihova klasifikacija utvrđuje kao : "slobodna" (1-30 poena), "djelimično slobodna" (31-60), ili "neslobodna" (61-100).

Oko 36%, to jest 70 od ukupno 195 zemalja, što predstavlja 17% stanovništva svijeta, ocijenjeno je kao "slobodno", što je pad u odnosu na 72 od prošle godine. Broj klasificiranih kao "djelimično slobodnih" popeo se na 61, to jest 31%, u odnosu na 59 iz pregleda iz 2008, a grupa "neslobodnih" ostala je na nivou od 64 zemlje, to jest 33%.

Sve značajne bodovne promjene u zemljama Balkana tokom 2008. bile su negativne -- centralna i istočna Evropa/bivši Sovjetski Savez doživjeli su najveći pad u slobodi medija širom svijeta, zapaža ta organizacija, navodeći trendove u Bosni i Hercegovini, (BiH), Bugarskoj i Hrvatskoj.

"Nekoliko zemalja na Balkanu, poput Bosne i Hercegovine, Bugarske i Hrvatske, pokazalo je negativne trendove zbog povećanog broja fizičkih prijetnji i maltretiranja novinara," kaže se u izvještaju.

"I Bugarska i Hrvatska pretrpjele su rijetka ubistva medijskih radnika, dok se opći nivo zastrašivanja i nasilja u sve tri zemlje povećao."

Georgi Stoev, bivši pripadnik jedne bande koji je postao kolumnista i pisac niza knjiga o organiziranom kriminalu u Bugarskoj, ubijen je prošle godine iz vatrenog oružja usred bijela dana u jednom od najprometnijih dijelova Sofije. Njegovo ubistvo je još uvijek neriješeno. U septembru prošle godine, Ognyan Stefanov, urednik internet stranica Frog News, divljački je prebijen, od čega je tri dana bio u komi. Nije pronađen nijedan od napadača.

Žena nosi sliku Georgija Stoeva, poznatog kao hroničara podzemlja, na njegovom pogrebu prošle godine u Sofiji. [Getty Images]

"Nekažnjivost za zločine nad novinarima iz prethodnog perioda zapažena je kao rastuća zabrinutost u Bugarskoj…"

Još jedna istaknuta organizacija koja prati stanje medija zaključila je ranije ove godine da se sloboda medija "značajno pogoršala" otkako se Bugarska prije dvije godine pridružila EU, pozivajući se na incidente zastrašivanja istraživačkih novinara i sveukupnu klimu u medijskom sektoru u zemlji.

"Bugarska je evoluirala od jakog komunističkog režima do modernog feudalizma, ali bez ikakve stvarne promjene aktera," izvjestili su u februaru ove godine Reporteri bez granica, pariška nevladina organizacija koja promovira slobodu štampe.

Bugarska je na indeksu bila 76. sa 36 poena, što je povećanje u odnosu na 33 iz prošle godine.

S padom od par mjesta, Hrvatska je stigla na 81. mjesto s 38 poena, zbog svojih "negativnih trendova".

Ivo Pukanić, vlasnik vodećeg hrvatskog sedmičnjaka Nacional, ubijen je kad je u Zagrebu u oktobru 2008. eksplodirao automobil bomba. U tom incidentu poginuo je i direktor marketinga tih novina Niko Franjić. Istraga je dovela do hapšenja nekolicine osumnjičenih, između ostalih i srbijanskog šefa podzemlja Sretena Jocića.

BiH je osvojila 47, dva poena manje od prošle godine, čime je zemlja završila na 98. mjestu. Povećani rezultat je uzrokovan time što "vlasti Republike Srpske vrše povećanu političku kontrolu nad medijskim kućama," kaže se u izvještaju.

Nekoliko balkanskih zemalja nije imalo promjena u poenima u odnosu na prošlu godinu, a među njima su Makedonija (47) na 98. mjestu, Srbija (39) na 83, Rumunija (44) na 92. mjestu zajedno s Ekvadorom, Panamom i Peruom, te Albanija (50) na 101. mjestu.

Turskoj i Crnoj Gori oduzet je po jedan poen, što signalizira blago poboljšanje.

Kipar je jedna od dvije zemlje Balkana za koje se smatra da ima "slobodne" medije. Druga je Grčka. [Getty Images]

Ukupni rezultat Crne Gore od 37 poena, samo jedan poen više od Bugarske, doveo je zemlju na 78. mjesto u globalnom rangu, zajedno s Bocvanom i Istočnim Timorom.

Kipar i Grčka ostale su jedine zemlje jugoistočne Evrope koje su klasificirane kao "slobodne". Kipar je zadržao ukupni rezultat od 22 poena, zauzevši 38. mjesto između Australije, Dominike, Francuske i Malte.

S ukupnom ocjenom 29, što je pad u odnosu na 27 iz indeksa za 2008, Grčka je podijelila 63. mjesto s Čileom i Samoom.

S rezultatom od devet, Island je bio na prvom mjestu u Indeksu slobode štampe ove organizacije za 2009. Finska i Norveška približile mu se na drugom mjestu sa po 10 poena. U prvih deset je još sedam zemalja zapadne Evrope: Danska, Švedska, Belgija, Luksemburg, Andora, Holandija i Švicarska.

Turkmenistan, Burma i Sjeverna Koreja ponovno su bile tri najlošije ocijenjene zemlje svijeta.

Ta studija na osam stranica objavljena je pred Dan slobode štampe 3. maja, uz indeks slobode štampe i druge tabele, grafikone i analize. Očekuje se da će pojedinačni pregledi 195 zemalja biti objavljeni kasnije u toku godine.