Izborni zakon i ustav u Makedoniji čekaju nove reforme

06/10/2008

Političke stranke u Makedoniji ponovno raspravljaju o izmjenama izbornog zakona. Najsporniji su prijedlozi o garantiranju kvote poslanika za etničke manjine i glasačkih prava za dijasporu.

Marina Stojanovska za Southeast European Times iz Skoplja -- 06/10/08

Dvije najveće etnički albanske stranke, DUI i DPA, protive se glasačkim pravima za dijasporu, tvrdeći da bi se time razvodnio Badinterov princip, kojim se štite etničke manjine. [Getty Images]

Četiri glavne političke stranke u Makedoniji -- VMRO-DPMNE, SDSM, DUI i DPA -- postigle su konsenzus o određenim izmjenama izbornog zakona o kojima su raspravljale 25. septembra.

Stranke su se usuglasile o tome da izvori finansiranja za kampanju ne bi trebali prolaziti neidentificirani i da bi stranke trebale Državnoj izbornoj komisiji dostavljati svoje finansijske izvještaje u roku od 15 dana. Među predloženim izmjenama su garancija za deset mjesta manjim etničkim zajednicama i davanje dijaspori prava glasa za tri dodatna mjesta u parlamentu. Ako se te ideje provedu, time bi broj poslanika bio povećan sa 120 na 133.

OSCE/ODIHR kaže da bi, zbog povećanog broja nepravilnosti na zadnjim parlamentarnim izborima, prekršioci izbornog zakona trebali plaćati veće kazne, u rasponu od 3.000 do 5.000 eura.

Stranke se nisu složile po pitanju parlamentarnih kvota za manje zajednice i glasačkih prava za dijasporu. Dvije najveće albanske stranke, DUI i DPA, protive se glasačkim pravima za dijasporu, tvrdeći da bi se time razvodnio Badinterov princip kojim se štite etničke manjine. Njime se određuje da je za neke zakonske dokumente, da bi postali zakoni, potrebno odobrenje ne samo većine svih poslanika, nego i većine poslanika etničkih manjina.

SDSM je ukazao na nepostojanje zaštitnih mjera za sprječavanje dvostrukog glasanja od strane emigranata, u inostranstvu i u Makedoniji.

Stranke su također imale različita mišljenja po pitanju izmjene pravila za predsjedničke izbore. Na primjer, DUI vjeruje da bi predsjednika trebao birati parlament, da bi se na minimum svele nepravilnosti i uštedio novac od izbora. VMRO-DPMNE glasao je za ukidanje zahtjeva da kandidat mora, da bi postao predsjednik, osvojiti 50% glasova u drugom krugu, a SDSM je ponovio svoj stari prijedlog da se taj zahtjev smanji na 30%.

"Ovim amandmanom želi se prekinuti krug pukog punjenja glasačkih kutija i nepravilnosti, koji su obilježili skoro svake predsjedničke izbore do sada," izjavio je premijer Nikola Gruevski.

DPA se protivi ukidanju zahtjeva od 50% za drugi krug i kaže da bi to demoraliziralo Albance, što je predviđanje s kojim se slažu mnogi stručnjaci.

"Ukidanjem praga od 50% smanjuju se šanse za konsenzus između etnički makedonskih i etnički albanskih stranaka i dovodi u pitanje legitimnost predsjednika," kaže Jeton Shasivari, profesor na Univerzitetu jugoistočne Evrope u Tetovu.