Izborni zakon i ustav Makedonije sučeljavaju se s novim reformama

06/10/2008

Političke stranke u Makedoniji ponovno raspravljaju o izmjenama izbornog zakona. Najkontroverzniji su prijedlozi o zajamčenoj kvoti zastupnika etničkih manjina i o glasačkim pravima dijaspore.

Marina Stojanovska za Southeast European Times iz Skoplja -- 06/10/08

Dvije najveće etničke albanske stranke, DUI i DPA, protive se pravu glasovanja dijaspore na izborima, tvrdeći kako će se time oslabiti Badinterovo načelo kojim se štite etničke manjine. [Getty Images]

Četiri vodeće političke stranke u Makedoniji -- VMRO-DPMNE, SDSM, DUI i DPA -- postigle su konsenzus o nekim izmjenama izbornog zakona o kojima su raspravljale 25. rujna.

Stranke su se složile kako izvori financiranja kampanja ne trebaju ostati neidentificirani te da stranke trebaju podnijeti svoja financijska izvješća Državnom izbornom povjerenstvu u roku od 15 dana. Među predloženim izmjenama jest i jamčenje deset mandata manjim etničkim zajednicama i pružanje dijaspori prava glasa za tri dodatna mjesta u parlamentu. Provedbom tih dviju ideja broj zastupnika povećao bi se sa 120 na 133.

OESS/ODIHR sugerira kako bi, zbog povećanog broja nepravilnosti na posljednjim parlamentarnim izborima, prekršitelji izbornog zakona trebali plaćati veću novčanu kaznu koja bi se kretala od 3.000 do 5.000 eura.

Stranke se nisu složile glede parlamentarnih kvota za manje zajednice i prava glasovanja dijaspore. Dvije najveće albanske stranke, DUI i DPA, protive se pravima glasovanja dijaspore, tvrdeći kako bi se time oslabilo Badinterovo načelo kojim se štite etničke manjine. Njime je propisano da je za neke nacrte potrebno odobrenje ne samo većine od ukupnog broja zastupnika, nego i većine zastupnika etničkih manjina da bi postali zakon.

SDSM je ukazala na nepostojanje zaštitnih mjera kojima bi se spriječilo dvostruko glasovanje emigranata, jedanput u inozemstvu i jedanput u Makedoniji.

Stranke također nisu suglasne glede izmjene pravila za predsjedničke izbore. Primjerice, DUI smatra kako bi parlament trebao birati predsjednika, kako bi se nepravilnosti svele na najmanju mjeru i uštedio novac. VMRO-DPMNE glasovao je za ukidanje uvjeta da kandidat mora dobiti 50 posto u drugom krugu da bi postao predsjednik, a SDSM je ponovio svoj stari prijedlog da se taj uvjet smanji na 30 posto.

"Ovaj amandman ima za cilj prekid ciklusa punjenja glasačkih kutija i nepravilnosti koje su do sada obilježile skoro sve predsjedničke izbore", izjavio je premijer Nikola Gruevski.

DPA se protivi ukidanju uvjeta od 50 posto za drugi krug izbora, ukazujući kako bi to demoralizirao albanske birače. To je prognoza s kojom se slažu brojni stručnjaci.

"Eliminiranjem uvjeta od 50 posto smanjuju se izgledi za konsenzus između etničkih makedonskih i etničkih albanskih stranaka i postavlja pitanje legitimnosti predsjednika", izjavio je Jeton Shasivari, profesor Sveučilišta jugoistočne Europe u Tetovu.